Etno Eko selo Škopljanci

(ID: AR-319)

Etno Eko selo Škopljanci,Radošić

Opis ponude

Prije dvadesetak godina u malenom, zapuštenom selu bez perspektivne budućnosti, odlučili smo se za radikalan potez – napraviti atraktivnu, nadaleko poznatu turističku destinaciju. Želja nam je bila očuvati uspomenu o životu naših predaka, dočarati sliku o životu u miru i tišini, čarobnoj netaknutoj prirodi i naravno iskonskoj seoskoj zabavi – derneku!!! I u tome smo uspjeli. Uspjeli smo na jedinstven i originalan način pokazati svima ljepotu tradicije i kulturne baštine, nekad nepoznata a danas prepoznate, dalmatinske Zagore. Danas je ovo selo zaštićeni spomenik kulture RH i pod strogim nadzorom konzervatorskog odjela u Trogiru.

Etno eko selo Škopljanci obiteljsko je imanje u čijem se središtu nalazi dvadesetak starih, kamenih kuća od kojih je njih 12 u potpunosti obnovljeno do najsitnijih detalja kako bi se sačuvao izvorni oblik, poštivajući tradiciju i arhitekturu podneblja. Pioniri smo ruralnog turizma, a zahvaljujući Seoskoj Olimpijadi, borbama bikova, Ivanjskim noćima, izboru za miss Dalmatinske zagore i najpoznatiji turistički kompleks ove vrste u Hrvatskoj!!!

Uživajte u predivnim krajolicima, daleko od gradske vreve i stresa, opustite se u kamenim dalmatinskim kućama i uživajte u netaknutoj prirodi i toploj domaćoj atmosferi etno eko sela Škopljanci.

Vezano za animaciju grupa, team buildinge ili sl., djecije izlete – skole i vrtici mozemo Vam ponuditi program seoske olimpijade: (opcija na upit)

Kamena s ramena, trcanje u vrecama, skok u dalj, obaranje ruku, potezanje konopa, balote (boccia) i slicno.

Organizacija aktivnosti i koristenje rekvizita 200,00 KN PDV uklj. jednokratno za cijelu grupu. (naplatno do 30 pax, povise 30 pax usluga gratis)

U ponudu mozemo uvrstiti i karaoke koje imamo u velikoj konobi. Takoder na upit organiziramo standardni village party sa zivom muzikom ili u sklopu village partya mi mozemo sami u vlastitoj organizaciji napraviti mini prezentaciju (naseg tradicionalnog i zasticenog pod UNESCOm kao nematerijalno dobro) pjevanja ojkavice, te sviranje gusli ukoliko bi bilo interesa za time (izvodaci su caca i braca Skopljanci - odnosno domacini) , a preostalo vrijeme trajanja programa bi im pustali dalmatinsku glazbu sa mixete ili imaju opciju pjevanja karaoka.

Radošić

Radošić, selo smješteno između Kozjaka i Malačke na jugu i Tepljuva i Biluša na sjeveru, dijeli se na dva glavna dijela, tj. na Gornje i Donje selo. Gornje selo smješteno je sa sjeverne strane župne crkve, a dijeli se na Prisoje i Opor, dok se donje selo prostire zapadno od crkve. Na istoku Radošić graniči sa Vučevicom, sjeverno su Ubli, a sjeverozapadno Trolokve, dok ga s južne strane brdo Kozjak djeli od Kaštel Starog, novog prebivališta mnogih Radošićana. Njegovo plodno polje i brojni pašnjaci čine ga jednim od pitomijih i perspektivnijih mjesta splitske Zagore.

Radošić se prviput spominje u Zvonimirovoj darovnici 16.travnja 1078.godine ( ”… castri Albona, Radoschy, et Smine… – utvrde Labin, Radošić i Zmina…). Prema Ivi Pilaru selo je dobilo ime prema slavenskom dobrom bogu Radogostu, koga su častili i stari Hrvati kada su došli u rimsku Dalmaciju. Tako su dva središnja brežuljka bila svetišta starohrvatskih božanstava. Gradina (desni brijeg) je bila posvećena strašnom bogu Divi, a lijevi brijeg dobrom bogu Svarošiću-Radigostu.¹ Kad su Hrvati Radošića primili kršćanstvo onda su svoja ”stara svetišta” zamjenili novim i tako je na lijevom brijegu sagrađena crkvica sv. Jure koja je gotovo sigurno postojala već spomenute 1078. godine. Ovi šturi podatci potvrđuju da je kršćanska vjerska zajednica u Radošiću postojala još prije tisuću godina.

Ponuda

cjelogodišnja izletnička destinacija
zaštićeni spomenik kulture RH (konzervatori)
osiguran parking za sve vrste vozila ( automobili, autobusi, kamperi…)
prethodna najva i narudžba obavezna
piće dobrodošlice ( domaće rakije i likeri)
posjet etnografskom muzeju dalmatinske Zagore ( 800 eksponata)
dvije konobe ( 60 i 25 mjesta)
obilazak imanja uz stručno vodstvo domaćina ( u trajanju od 30 ili 90 minuta)
upoznavanje sa običajima, tradicijom i kulturom ovog kraja
domaća hrana ( specijalitet jela ispod peke i pečena janjetina)
posjet muzeju za bika
razgledavanje mini ZOO-a domaćih životinja
velika sala kapaciteta 300 sjedećih mjesta
prostorije za sastanke i seminare
sportsko-rekreacijski tereni (nogomet, košarka, odbojka, badminton..)
dva profesionalna zoga za balote osvjetljena reflektorima i jedan ”divlji” zog
proslave svih vrsta: krštenja, obljetnice, krizme, pričesti, vjenčanja, rođendani
domaće vino
uređeno dječije igralište
narodne nošnje ( mogućnost oblačenja i slikanja)
teambuilding programi
jednodnevni izleti za djecu škoslke i predškolske dobi
animacija i organizacija sportsko-zabavnog sadržaja ( potezanje konopa, borba na gredi, obaranje ruke…)
putevi za pješačenje i biciklizam ( u ponudi nekoliko bicikli za iznajmljivanje)
plantaža drijenka (sezonski)
eko projekt ”čuvajmo hrast nama na čast”
stoljetna šuma hrasta medunca, zaštićeni spomenik prirode
ojkavica i nijemo kolo (UNESCO)
sviranje tradicionalnih glazbala: gusle, diple, svirala…
potpuna intima i privatnost za svaku grupu

Sigurni smo da od cjelokupne ponude možete složiti zanimljiv ”paket” jednodnevnih aktivnosti i provesti ugodne trenutke u netaknutoj prirodi etno eko sela Škopljanci.

KUD "Ognjište"

Kulturno umjetničko društvo ”Ognjište” osnovano je 1994. godine s ciljem njegovanja, očuvanja i prenošenja tradicije i običaja Zagore na nove, mlađe naraštaje. Idejni začetnik i osnivač udruge, Božo Škopljanac, svoje je znanje i iskustvo nesebično prenosio na svoje sinove, Ivana i Marka, kao i na sve ostale zaljubljenike u prekrasnu i bogatu tradiciju ovoga kraja.

Bogatu kolekciju narodnih nošnji ( preko 45 kompleta ) Marica Škopljanac, svima poznata kao Keka, svojim je vrijednim rukama oplemenila detaljima koji siboliziraju ovaj kraj i sačuvala jedan djelić prošlosti za budućnost. Svoje znanje i vještine u šivanju nesebično djeli sa svima koji su na njena vrata pokucali… Sam Bog zna koliko je izvođača iz različitih Udruga i drugih kulturno umjetničkih društava nastupalo u ”Kekinim” nošnjama.

Pjevanje ojkavice (UNESCO), treskavice, rere, gange, suke…plesanje nijemog kola (UNESCO), sviranje gusli, dipli, svirala…samo su jedan mali dio repertoara koji možete poslušati u izvedbi članova kud-a ”Ognjište”. Organizacijom manifestacija daleko su najpoznatiji u svom kraju, a neke od njih imaju tradiciju i preko 20 godina kontinuiranog održavanja.

1. Tradicionalno silo ( okupljanje mladih u večernjim satima oko komina gdje bi fešta, uz jelo, piće i neizostavnu pjesmu i ples, trajala do dugo u noć…)

2. Ivanjske noći ( veličanstvena prezentacija narodnog folklora, uz izbor za Miss dalmatinske Zagore jedinstvena i nezaboravna manifestacija)

3. Radoške mačkare

4. Seoska Olimpijada i borba bikova

IZRAZITO SMO PONOSNI NA…

1) Ojkavica kao najpopularnija pjesma ovoga kraja, koju je UNESCO 16. studenog 2010. uvrstio na popis ugrožene nematerijalne svjetske baštine, snimana je u Radošiću još 2004. godine u dokumentarnom filmu ”Ćaća i braća”. Pod redateljskom palicom Vlatke Vorkapić, a u izvođenju Bože (ćaća) i braće Ivana i Marka !

2) Godine 2011. na temu borbi bikova u Radošiću snimljen je film ”Sonja i bik” sa Juditom Franković i Goranom Bogdanom u glavnim ulogama kao i ostalom svitom hrvatskog glumišta ( Ivo Grgurević, Dejan Aćimović, Elvis Bošnjak, Vlasta Ramljak, Miro Barnjak, Mijo Kevo, Franko Jakovčević…). Uz radnju filma koja je većim djelom snimana u Škopljancima i okolnim zaseocima, tradicionalnu glazbu u filmu potpisuju upravo Bože, Ivan i Marko Škopljanac ( ojkavica).

3) Prošle godine (2014) snimljen je dokumentarni film o mačkarama u Radošiću. Uz redatelje Marka Dimića i Aleksej Gotthardi Pavlovskog borba Turaka i Tala ovjekovječena je za sve nadolazeće generacije